Danas je u Sarajevu održana 306. sjednica Vlade Federacije BiH, a na istoj je na inicijativu Federalnog ministarstva finansija utvrđen i u parlamentarnu proceduru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi FBiH.

Kako je obrazloženo, izmjene i dopune su nužne obzirom da je temeljni zakon donesen 2002. godine, a u međuvremenu su doneseni mnogi drugi zakoni s kojima ovaj temeljni zakon nije usuglašen. Zbog značaja porezne administracije i potrebe temeljite rekonstrukcije, Federalno ministarstvo finansija je tražilo i dobilo tehničku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji će sagledati i analizirati sve procese u poreznoj administraciji, te predložiti neophodno restrukturiranje procesa i same organizacije Porezne uprave, a koji će poslužiti kao osnov za izradu sveobuhvatnog propisa. Stoga su predložene izmjene s ciljem riješavanja postojećih prepreka u što kraćem roku.

Tako je predloženo usuglašavanje ovog sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, čime se izjednačava dodatak na plaću od 30 posto inspekcijskim tijelima, a među kojima je i Porezna uprava. Naima, odredbama važećeg Zakona o Poreznoj upravi ovaj dodatak je ograničen na 20 posto.

Nadalje, brisane su prekršajne odredbe u važećem zakonu koje se odnose na učesnike u platnom prometu – banke, jer je ovo propisano odredbama Zakona o unutaranjem platnom prometu.

Predlagač je, također, obrazložio da se ovim izmjenama i dopunama rukovodio načelima zakonitosti, pravičnosti i pravne sigurnosti. Poštovano je i načelo po kojem je zabranjena diskriminacija inspektora jedne upravne organizacije u odnosu na inspektore drugih organa uprave i upravnih organizacija. Jednom od predloženih izmjena nastoji se osigurati ekonomičnost u postupku, jer faktički ne postoji potreba da za isti prekršaj obvezu nadzora, vođenja postupka i izricanja sankcija imaju dva organa, čime su uzrokovani i dvostruki administrativni troškovi.

Vlada FBiH je prihvatila mjesečni pregled naplate poreznih prihoda i doprinosa na teritoriji FBiH za januar 2022. godine.

U prvom ovogodišnjem mjesecu ukupna razina ostvarenja prihoda po osnovi neizravnih i izravnih poreza, te socijalnih doprinosa u FBiH iznosila je 653,8 miliona KM, što je za 15,1 posto ili za 85,6 miliona KM više u usporedbi s naplatom iz januar 2021. godine. Pozitivan pojedinačni trend ostvarenja zabilježen je kod svake obuhvaćene kategorije prihoda, osim prihoda od poreza dobit.

Raspoloživi dio prihoda od neizravnih poreza s Jedinstvenog računa za proračune svih korisnika u FBiH ostvaren je u ukupnom iznosu od 249,5 miliona KM, što je za 25,5 posto ili 50,6 miliona KM više u odnosu na isti mjesec 2021. godine.

Raspodjela prihoda od neizravnih poreza korisnicima u FBiH izvršena je prema metodologiji propisanoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH.

Tako je u januaru 2022. godine proračunu FBiH raspoređen iznos od 90,3 miliona KM, što je za 18,3 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ukupan dio prihoda za raspodjelu kantonalnim proračunima iznosio je 127,8 miliona KM i veći je za 25,9 miliona KM. Raspoloživi prihodi od neizravnih poreza za raspodjelu općinskim/gradskim proračunima iznosili su nešto više od 21 miliona KM i veći su za 4,3 miliona KM. Dio prihoda od neizravnih poreza koji se raspoređuje upraviteljima cesta iznosio je 9,7 miliona KM, s rastom od 1,9 miliona KM, dok je Gradu Sarajevu raspoređen 0,6 miliona KM, što je za 0,1 miliona KM više u odnosu na januar 2021. godine.

U janaur 2022. godine FBiH je po osnovi namjenske cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta raspoređeno 18,6 miliona KM, što je za 1,2 miliona KM više u odnosu na isti mjesec 2021. godine.

Ukupna naplata prihoda po osnovi obveznih socijalnih doprinosa iznosila je 316,1 miliona KM i veća je za 10,2 posto ili za 29,3 milioan KM u uporedbi sa januara 2021. godine. Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje su u januaru 2022. godine iznosili 176,6 miiona KM (povećanje od 17 miliona KM), za zdravstveno osiguranje 124,9 miliona KM (povećanje 11 miliona KM), a osiguranje od neuposlenosti 14,6 miliona KM (povećanje 1,2 miliona KM).f