Općina Maglaj započela je važan proces uspostavom katastra klizišta, s ciljem sistemskog praćenja, evidentiranja i upravljanja klizištima na svom području.
Ovaj projekat predstavlja iskorak u zaštiti ljudi, imovine i infrastrukture od posljedica koje klizišta mogu izazvati, posebno imajući u vidu teška iskustva iz prošlosti, uključujući poplave i pokretanje tla tokom 2014. godine.
Federalni zavod za geologiju u saradnji sa Službom civilne zaštite i Službom za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove uradio je terenska inžinjerskogeološka istraživanja svih evidentiranih klizišta na području općine Maglaj.
Katastar klizišta obuhvaća detaljne podatke o aktivnim i potencijalnim klizištima, uključujući njihovu lokaciju, veličinu, uzroke, stepen ugroženosti, kao i mogućnosti sanacije.
Ovi prikupljeni podaci koriste se, između ostalog i za procjenu ugroženosti pojedinih područja FBiH od prirodnih nesreća/nepogoda, kao što je i planirana izrada karte osjetljivosti na klizanje terena Zeničko-dobojskog kantona, koja bi pored analize za modeliranje devet uticajnih faktora, imala i podatke od pozicione rasprostranjenosti klizišta u cijelom kantonu.
Ovi podaci o klizištima značajni su i za izradu kompilacione inženjerskogeološke karte Federacije BiH, kompilacione karte stabilnosti terena Federacije BiH, prostorno planske dokumentacije i kao polazni dokument za početno definisanje klizišta pri eventualnim detaljnim inženjerskogeološkim istraživanjima i ispitivanjima te izradi elaborata sa prijedlogom sanacionih mjera i glavnog projekta sanacije klizišta.
Zavod je uradio i evidencione kartone za 151 klizište, gdje je uvezana i zajednička pregledna karta pozicija tih klizišta na području općine Maglaj i osnovna geološka karta dijelova listova koji pokrivaju to područje, zajedno sa legendom kartiranih jedinica i standardnih oznaka.
U sistemu ranog upozoravanja na prirodne nesreće, ali i u prevenciji prirodnih nesreća, ovakva baza podataka je ključna za Službu Civilne zaštite i Službu za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove, jer mogu vidjeti kako i u kojem pravcu da se pripreme za eventualne ekstremne situacije.
„Prirodne nesreće s kojima smo se suočavali, posebno velike poplave 2014. godine, shvatili smo kao lekciju kako prevenirati katastrofalne posljedice na ljude i infrastrukturu. Važno nam je bilo imati katastar klizišta, jer Služba za urbanizam zna kod planiranja šta je na terenu, a Služba Civilne zaštite može adekvatno reagovati u slučaju neželjenih posljedica“, rekao je Faris Habibović, pomoćnik načelnika.
