Danas izbori u SAD: Amerikanci glasaju na 60. predsjedničkim izborima

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) danas, 5. novembra, održavaju se 60. po redu predsjednički izbori.

Amerikanci će dobiti nasljednika Joe Bidena koji je ranije odustao od kandidature za re-izbor na mjesto predsjednika, pa će tako u Bijeloj kući u naredne četiri godine biti njegova dosadašnja zamjenica Kamala Harris ili Donald Trump koji ima priliku da postane tek drugi predsjednik koji je osvojio dva mandata koja nisu bila uzastopna.

Uoči samog dana izbora već je glasalo oko 80 miliona birača u 25 država koje omogućavaju rano glasanje, poštom ili na posebnim mjestima predviđenim na to, dok je sveukupno više od 240 miliona birača s pravom glasa.

Kandidati

Kamala Harris (60) je dobila nominaciju Demokratske stranke nakon što je Joe Biden odustao od svoje kandidature za ponovni izbor. Ona je bivša senatorka, državni tužiteljka Kalifornije i tužiteljka u San Franciscu, te teži da postane prva žena i prva žena “s bojom” izabrana za predsjednika u 248 godina dugoj historiji Amerike.

Donald Trump (78) je kandidat Republikanske stranke, a po treći uzastopni put će pokušati ući u Bijelu kuću, uz polovičan uspjeh tokom prethodna dva pokušaja. Biznismen i zvijezda reality TV-a je prvi predsjednik koji je dva puta opozvan i osuđen za zločin.

Iako se redovno bitka za predsjednika svodi na kandidate Demokrata i Republikanca, treba spomenuti da su svoju kandidaturu za ovu funkciju predali i Jill Stein (Green Party), Chase Oliver (Libertariran Party), Claudia De La Cruz (Party for Socialism and Liberation), Randall Terry (Constitution Party) i Cornel Wets (Independent).

Način izbora predsjednika

Izbori za američkog predsjednika su specifični po tome što novi predsjednik neće biti nužno kandidat koji je osvojio najviše glasova (tzv. popular vote) već se kandidati bore za naklonost birača unutar 50 saveznih država. Tako je recimo na izborima 2016. godine Hillary Clinton imala više glasova, no Donald Trump je u konačnici bio izabran za 45. predsjednika.

Svaka država ima određen broj elektora (electoral college), ukupno 538 njih, od čega u 48 država kandidat koji ima više glasove odnosi ukupan broj glasova svih elektora (tzv. winner-takes-all princip), te u konačnici kandidat koji skupi podršku 270 ili više elektora postaje novi predsjednik.

Obično se prije izbora znaju koje su to savezne države “plave” (podržavaju Demokrate), te “crvene” (podržavaju Republikance), pa se najviše pažnje posveti tzv. swing državama gdje je najveća neizvjesnost, a prema analitičarima to su Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, North Caroliina, Pennsylvania i Wisconsin.

Osim predsjednika, birači će glasati i za izbor kongresmena, cjelokupnog Predstavničkog doma, te jednog dijela Senata, kao i guvernera u 11 država te dvije teritorije.

Tako će se imenovati 435 članova Predstavničkog doma (koji se nerijetko i sam naziva Kongres), te jedna trećina senatora, odnosno, 34 predstavnika Senata. Trenutno Republikanci kontrolišu većinu u Predstavničkom domu, dok Demokrate imaju većinu u Senatu.

Prva birališta će se zatvoriti u utorak u 18 sati po lokalnom vremenu (EST), odnosno, u ponoć po našem vremenu (CET). dok će se pojedina birališta zatvoriti u 1 sat poslije ponoći, odnosno, u srijedu u 7 sati po našem vremenu.

Zbog dinamike brojanja glasova i neizvjesnosti u pojedinim državama, analitičari smatraju da je realna mogućnost da se u izbornoj noći neće moći sa sigurnošću utvrditi ko je novoizabrani predsjednik.

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država će biti zvanično potvrđen nakon glasanja elektora 17. decembra, odnosno, brojanja glasova na zajedničkoj sjednici Kongresa 6. januara naredne godine, dok će se inauguracija novog predsjednika održati 20. januara 2025. godine.