Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina.

Prvi put je obilježen 4. aprila 2006. godine kao podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu.

Bosna i Hercegovina je i nakon 26 godina od završetka ratnih dejstava zemlja sa izraženim problemom minske opasnosti. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 922. 37 km²  ili 1,8 % u odnosu na njenu ukupnu površinu, a na kasetnu municiju 1.45 km² .

Prostor Federacije Bosne i Hercegovine je po pitanju ugroženosti od mina posebno pogođen jer se oko 2/3 sumnjive površine nalazi upravo na njenom prostoru. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BH MAC-a na dan 31.12. 2021. godine, na Federaciju BiH odnosilo se 727. 28 km² (78 %). Od posljedica minskih nesreća u BiH je nakon rata stradalo 1.771 lice, od čega 621 smrtno. Od ovog broja 115 je nastradalih deminera, od čega njih 53 smrtno.

Od 1998. godine do danas deminerski timovi FUCZ su očistili od mina više od 20 km2 minsko sumnjive površine. Deminerski timovi i timovi za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ su do sada uklonili i uništili više od 30.000 protivpješadijskih i 4.000 protivtenkovskih mina te preko 300.000 komada raznih neeksplodiranih ubojitih sredstava. Nažalost, u ovom periodu demineri FUCZ su na 133 lokacije vršili izvlačenje žrtava stradalih od mina.

Međunarodni dan borbe protiv mina, između ostalog, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, ali i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni. Iz tog razloga u Bosni i Hercegovini (BiH) se svake godine na prigodan način obilježi ovaj datum, pa tako i Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) ukazuje na potrebu povećane svjesnosti o minama među stanovništvom, a posebno u rizičnim grupama kao što su povratnici, radnici u šumarstvu, lovci i drugi