Univerziteti u RS-u bilježe sve manji broj studenata. Ove godine, nakon prvog upisnog roka, na fakultetima je ostalo čak 1700 upražnjenih mjesta, a nekoliko smjerova je bez studenta.
Rezultati su poražavajući i dovoljni za hitnu reakciju nadležnih, jer sudeći prema prvom upisnom roku, još jedna generacija se sprema za izgradnju budućnosti van granica naše zemlje.
Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu situacija je alarmantna. Brojni studijski programi sa tek jednim ili nijednim upisanim studentom. Budućnost studija upitna.
“Osim matematike i fizike, za koju se također niko nije prijavio od kandidata, to su programi filozofije, opće književnosti, teatrologije i bibliotekarstvo”, kaže prof. dr. Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Nešto bolja situacija je u Banjoj Luci, na Univerzitetu više upisanih studenta. Za razliku od Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, u Banjoj Luci je odziv studenata na prošlogodišnjem nivou. Od prijavljenih 194 studenta, primljena su 123.
“Mi smo u većoj mjeri zadovoljni zato što je kod nas na prvom upisnom roku već popunjeno blizu 70 posto mjesta”, ističe prof. dr. Srđan Dušanić, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Dok su neki studijski programi bez ijednog studenta, ima i onih gdje se traži mjesto više od predviđenog. U Banjoj Luci je posebno popularan studij psihologije. No, uprkos većem broju prijavljenih kandidata, na Filozofskom fakultetu ne brinu da će doći do zasićenja jer kažu da dugoročno postoji potreba za ovim kadrom.
“Najveća zainteresovanost je bila na psihologiji gdje je praktično bio tri puta veći broj prijavljenih nego što smo primali. To je u potpunosti popunjeno. Mi smo ove godine imali 117 zainteresovanih, primili smo 40 domaćih i 5 se prima stranih državljana”, dodaje Dušanić.
Nije ovo prva godina u kojoj je zabilježen smanjen broj studenata na fakultetima. Sada se već može govoriti o trendu. Razloga je više – od negativne demografske slike do nesigurne budućnosti.
“Ne možemo zanemariti ekonomsku i političku situaciju te besperspektivnost koju mladi osjećaju. Tako da ili se odlučuju za ulazak u političke stranke i onda dovoljno je da dobiju neki papir, možda na privatnim fakultetima ili kako god, ili da odu preko granice, gdje će se njihov rad, njihovo znanje i trud više cijeniti nego ovdje”, objašnjava komunikolog Mladen Bubonjić.
A, kako bi studente zadržali ovdje, promjene su neophodne. I to u cijelom obrazovnom sistemu, a treba mijenjati i percepciju da je diploma samo papir, koja je, kako navodi Bubonjić, uglavnom prisutna: “Ne treba reforma obrazovanja zato što reforma podrazumijeva ponovnu formu. Znači – samo malo prepakivanja. Nije potrebna reforma već korjenita promjena, ne samo sistema obrazovanja već i uopće sistema vrijednosti kada je u pitanju percepcija o neophodnom znanju koje nam je korisno i neophodno za sticanje i vještina, ali i za budući rad”.
Izvor: federalna.ba
