Sinoć je u noći s ponedjeljka na utorak, u 72. godini života i nakon duže bolesti, preminuo hafiz Halil Mehtić, ugledni bosanskohercegovački teolog, alim i prvi muftija Zeničkog muftiluka.

Rođen je u Donjem Vakufu 1953. godine, gdje je završio osnovnu školu, a kasnije se upisuje u Gazi Husrev-begovu medresu koju završava 1975. godine.

Poslije jednogodišnjeg radnog iskustva odlazi na odsluženje vojnog roka u JNA, da bi se 1977. upisao se u prvu generaciju Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu kojeg završava 1981. godine. Još kao student, 1979. godine osnovao je prvi Islamski kulturni centar za muslimane Jugoslavije u Frankfurtu na Majni. Kao student, iste godine, bio je predstavnik bivše Jugoslavije na Prvom svjetskom takmičenju učača Kur’ana, održanom u Mekki. Nakon završetka Fakulteta postavljen je za imama i hatiba Sultan Ahmedove (Čaršijeske) džamije u Zenici gdje ostaje sve do agresije na Bosne i Hercegovine. Uz imamsku dužnost, 1990. biva izabran za presjednika Ilmijje BiH i na toj dužnosti ostaje do 1997.

Zbog aktivnosti u radu s omladinom biva na udaru režima što je poslužilo kao razlog za njegovo hapšenje i osuđivanje na tri godine zatvora 1986. godine. On je prvi politički zatvorenik u bivšoj Jugoslaviji koji je uspio dokazati svoju nevinost i nakon odležanih 15 mjeseci pušten je na slobodu. On je jedini bosanskohercegovački hafiz koji je naučio Kur’an napamet u zatvoru.

S početka rata bio je pripadnik Prve zeničke brigade, a kasnije jedan od osnivača Sedme muslimanske brigade. Zbog imenovanje na mjesto rukovodioca Ureda Mešihata IZ BiH 1992. godine napušta redove Armije i posvećuje se uređenju i rukovođenju vjerskog života na slobodnoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Zatim je 1993. godine bio jedan od osnivačan Islamske pedagoške akademije u Zenici (sada Islamski pedagoški fakultet), a iste godine izabaran je za prvog zeničkog muftiju. Nakon toga radio je kao nastavnik na Islamskom pedagoškom fakultetu.

Magistrirao je iz oblasti tefsira na Univerzitetu za islamske studije u Karačiju 1999. godine, a doktorirao je 2007. godine također, iz oblasti tefsira, na najstarijem islamskom univerzitetu Zejtuna u Tunisu.

Iza sebe je ostavio brojne djela, veliki broj knjiga među kojima je “Sloboda robije” vjerovatno najpoznatija, ali i značajan broj recenzija, prikaza knjiga, članaka i predavanja. Bio je oženjen i otac tri sina i jedne kćerke.

Dženaza će biti obavljena u četvrtak, 6. novembra u haremu Čaršijske džamije u Zenici poslije ikindije namaza.