Rast temperature pogoduje produkciji alergenog polena sve većeg broja različitih biljnih vrsta. Zbog pripadanja istoj porodici biljnih vrsta: joha, lijeska, breza (porodica Betulace) često su moguće križne reakcije alergenih biljnih vrsta što usložnjava alergološku sliku i utiče na jačinu alergijskih simptoma, objavili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). 

Kod alergičnih osoba postoji prag tolerancije, odnosno, s određenom dozom izloženosti tijelo se može nositi, a u jednom trenutku posustaje i imuni sistem.

Kako bi se poboljšao kvalitet življenja alergičnih osoba ključno je njihovo preventivno informisanje o pojavi polenskih alergija na područiju gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih od polenske alergije izbjegavanje dodira s alergenima.

Budući da je period cvjetanja velikog broja drvenastih biljnih vrsta, preporučuje se osobama koje su alergične na polen drveća da tokom ranog proljeća što više vremena provode u visokoplaninskom područiju, kako bi izbjegli kontakt sa alergenom.

Potrebno je izbjegavati boravak u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije u periodu od 8 do 12 sati, kao i smanjiti izlaganje inhalacionim alergenima kod mlađe djece koja su pod povećanim rizikom.

Kako je put ulaska inhalacijskih alergena sluznica respiratornog trakta, simptomi inhalacijskih alergija mogu se manifestirati od alergijske hunjavice (kašalj, kihanje, suzenje očiju, škakljanje u grlu) pa do teških oblika alergijske bronhalne astme karakterizirane bronho-opstrukcijom.

Preporuke za liječenje očnih simptoma – sezonski alergijski konjuktivitis koji se manifestuje u obliku svrbeža, crvenila, natečenosti i suzenja oka su:

• Pacijentu se savjetuje da ne trlja oči, te mu se izdaju kapi koje će umiriti oko i isprati očnu površinu od alergena.
• Preporučuju se kapi u obliku umjetnih suza bez konzervansa ili s konzervansom koji se razlaže na svjetlu ili nakon ukapavanja u oko, kapi sa natrijevim hijaluronatom, dekspantenolom ili njihovom kombinacijom.
• Korisne su kapi na biljnoj bazi s kamilicom, nevenom koje će znatno umiriti oko.
• Kapi za oči s raznim vrstama polimernih gelova koje se duže zadržavaju na površini oka, štiteći ga pritom od isušivanja i dodira alergena, te je preporuka aplicirati prije izlaska na zrak.
• Kapi koje sadrže ektoin prirodni sastojak koji stabilizira membranu mastocita, te tako smanjuje intenzitet alergijske reakcije, te djeluje emolijentno na očnu sluznicu i štiti je od alergena.
• Kod jače alergijske reakcije propisuju se očni antihistaminici, te kombinacije antihistaminika i stabilizatora mastocita. Povoljan učinak nastupa ranije i traje duže. Terapiju kombinovati s umjetnim suzama da bi se alergeni što više uklonili s površine oka.

Preporuke za liječenje alergijskog rinitisa – upala nosne sluznice koja se manifestuje kihanjem, začepljenim nos, svrbež nosa, curenje, crvenilom nosa su:

• Lijekovi koji se koriste za smirivanje nosne sluznice su:intranazalni kortikosteroidi, intranazalni ili oralni H₁ antihistaminici,intranazalni kromolini, te antileukotrijeni.
• Dekongestivna terapija u obliku sprejeva ili kapi za nos primjenjuje se kao potpora ostaloj terapiji, no potrebno je korisiti s oprezom da se ne bi dodatno irititala ili isušila nosna sluznica.
• Zbog toga se daje prednost sprejevima koji sadrže ovlaživače u obliku natrijeva hijaluronata ili deksapantenola , te sprejevima s ektoinom koji će umanjiti intenzitet alergijske reakcije i zaštitit epitel nosne sluznice.
• Nosnu sluznicu potrebno je što češće čistiti i ispirati morskom vodom da bi se otklanjali nakupljeni alergeni.
• Koristiti i nosne masti koje osim što obnavljaju i vlaže nosnu sluznicu, stvaraju i mehaničku barijeru koja je štiti od alergena.

Ne treba čekati da se organizam sam izbori s alergijom, potrebno je jačati imunitet vitaminsko-biljnom kombinacijom uz ishranu bogatu proteinima.

• Preporuke su vitamin C u kombinaciji sa Ca.
• Pojačati unos omega 3 masnih kiselina.
• Povremena upotreba probiotika.
• Primjena preparata za nos koji sadrže ektoin
• Unos preparata sa imunoglukanom, upotreba astaksantina.

Ukoliko ove mjere nisu dovoljne da ublaže alergijsku reakciju pribjegava se medikamentoznoj terapiji uz savjet ljekara. Njihovom pravilnom primjenom simptomi alergijskih reakcija se mogu značajno smanjiti, čime se poboljšava i sam kvalitet života.

U terapiji alergija s komplikacijama uz preporuku ljekara koriste se lijekovi iz grupe antihistaminika, dekongestiva, kortikosteroida. Veoma je važna redovna ljekarska kontrola i redovno uzimanje preporučenih lijekova.

Izvor: INZ