U okviru organizacije strukture BH Telecoma jedna od najvažnijih regionalnih direkcija je Direkcija Zenica, a na čijem čelu od kraja 2023. godine se nalazi Haris Hodžić.

Obzirom da je riječ o direkciji koja je nadležna za gradove Zeničko-dobojskog kantona, s njenim direktorom smo razgovarali i ostvarenim rezultatima u prethodnim godinama, aktuelnim projektima i planovima za budućnost.

Gospodine Hodžiću, prije nego se osvrnemo na planove i aktivnosti započete u ovoj godini, kako biste ocijenili poslovanje BH Telecoma – Direkcija Zenica u 2025. godini?

U 2025. godinu smo, kao menadžment i kolegiji, uz nesebično zalaganje svih radnika Direkcije, ostvarili rekordne rezultate za zeničku direkciju koja upravlja sa 13 poslovnica na području cijelog Zeničko-dobojskog kantona. Godinu smo završili sa 70,8 miliona KM prihoda i rekordnom dobiti od 32,8 miliona KM, što je čak za 7,15 miliona KM više u odnosu na 2023. godinu, odnosno početak mog mandata. Trenutno Direkcija Zenica ima više od 157.000 registrovanih korisnika različitih usluga, što je povećanje za 12.500 novih korisnika od trenutka preuzimanja funkcije direktora. U ovu brojku nisu uračunati naši prepaid/ultra korisnici, kojih je također značajan broj na području Zeničko-dobojskog kantona. Posebno me raduje činjenica da smo tokom 2025. godine, uz domaćinski pristup i racionalnu politiku upravljanja, uprkos inflaciji i rastu cijena energenata, uspjeli ostvariti manje rashode ne samo u odnosu na 2024. godinu, nego i u odnosu na 2023. godinu, koju smatram polaznom tačkom svog mandata.

Iza nas su prva dva mjeseca 2026. godine. Kakvi su rezultati na početku godine i da li je nastavljen rast iz prethodnog perioda?

Januar i februar su bili periodi zatvaranja i knjiženja prethodne poslovne godine, uz određena kašnjenja u obračunu rashoda, imajući u vidu uvođenje novog BRM sistema. Međutim, kada je riječ o realizaciji prihoda, Direkcija Zenica i dalje bilježi trend rasta, te očekujemo da će i ova godina biti uspješna za našu direkciju.

BH Telecom ima jasno definisanu strukturu upravljanja, što znači da direkcije imaju određena ograničenja u odlučivanju. Koji su prioriteti Direkcije Zenica, kratkoročno i dugoročno?

Kao i svaka uprava, i naša teži maksimizaciji prihoda, smanjenju rashoda i ostvarenju što veće dobiti. Ipak, moj primarni cilj od preuzimanja funkcije direktora jeste zadovoljstvo korisnika. Radeći osam godina u prodaji i u direktnom kontaktu sa korisnicima, uvjerio sam se da su kvalitetno korisničko iskustvo i visok nivo zadovoljstva korisnika osnovni alat za unapređenje poslovanja kompanije, što na kraju dovodi i do ostvarenja ciljeva koje postavlja Uprava društva.

Poseban fokus je na mjerenju i unapređenju zadovoljstva korisnika, kroz smanjenje vrijednosti parametara A1 i A3 – odnosno kroz ubrzanje instalacije usluga i brže otklanjanje kvarova. Nezamislivo je i za mene neprihvatljivo da, osim u vanrednim situacijama poput prekida električne energije ili većih havarija, korisnici čekaju više dana na otklanjanje smetnje. Svjestan sam da imamo manjak tehničkog kadra, ali smo kroz povećanje produktivnosti i određene kadrovske promjene ubrzali otklanjanje smetnji za više od 30% na području Zeničko-dobojskog kantona. Cilj nam je da u narednom periodu osiguramo da se svaka smetnja otkloni u roku od najviše 24 sata.

Koliko je važan razvoj optičke mreže na području Zeničko-dobojskog kantona?

Razvoj optičke mreže je od ključnog značaja. Nažalost, Zeničko-dobojski kanton je decenijama bio zapostavljen kada je riječ o investicijama u optičku infrastrukturu. Proces investiranja nije u nadležnosti naše direkcije, već Izvršne direkcije za investicije, ali kontinuirano radimo na tome da kroz inicijative i prijedloge ukažemo na potrebu ravnomjernog ulaganja u razvoj FTTH optičkih mreža. Porazna je činjenica da Zeničko-dobojski kanton, u odnosu na broj korisnika, ima najmanju razvijenost optičke mreže u BiH. Primjera radi, iako naš kanton ima više Triple Play usluga nego Kanton Sarajevo, pokrivenost optičkom mrežom iznosi svega 15%, dok je u Kantonu Sarajevo preko 100% u odnosu na broj usluga. Od početka mandata kontinuirano radim na tome da se ova situacija promijeni i da Zeničko-dobojski kanton kanton dobije zasluženo mjesto u investicionim planovima BH Telecoma.

BH Telecom je prepoznat kao društveno odgovorna kompanija. Koje projekte biste izdvojili na području Zeničko-dobojskog kantona?

U posljednje dvije godine na području Zeničko-dobojskog kantona podržali smo više od stotinu projekata nevladinih organizacija, sportskih kolektiva, humanitarnih i kulturnih manifestacija, u ukupnoj vrijednosti većoj od 200.000 KM. Teško je izdvojiti pojedinačne projekte jer ih je zaista bilo mnogo. Drago mi je što BH Telecom kao društveno odgovorna kompanija daje značajan doprinos zajednici. Nažalost, primamo veliki broj aplikacija i nije moguće podržati sve projekte, ali se nadam da ćemo u ovoj godini, sa planiranim budžetom od više od 100.000 KM, pružiti priliku i organizacijama koje do sada nisu bile korisnici ovih sredstava.

Korisnici očekuju stalno unapređenje kvaliteta usluga. Da li ste zadovoljni trenutnim nivoom kvaliteta i dostupnosti usluga?

Za kvalitet usluge neophodna su i značajna ulaganja u razvoj mreže, koja su na području naše direkcije godinama izostajala. Zeničko dobojski kanton je trenutno posljednji po razvoju optičke mreže u odnosu na broj korisnika i to se mora mijenjati. Prema Sarajevu smo poslali veliki broj prijedloga za izgradnju novih FTTH optičkih mreža, te očekujemo da će dio tih projekata uskoro biti realizovan. Istovremeno, vlastitim kapacitetima kroz interventne radove i redovno održavanje kontinuirano unapređujemo postojeću mrežu. Nažalost, dodatno nas usporava zakonski okvir, jer BH Telecom ne može izgraditi ni metar nove mreže bez prethodnih saglasnosti i građevinskih dozvola, dok pojedini manji operateri svoje mreže grade bez dozvola i bez sankcija nadležnih organa.

U posljednje vrijeme dio korisnika prepaid usluga često iznosi primjedbe zbog mjesečnog “skidanja” 1 KM sa računa. O čemu je zapravo riječ?

Riječ je o naknadi za održavanje 4G mreže, koja je uvedena još za vrijeme bivše Uprave BH Telecoma na osnovu saglasnosti Regulatorne agencije za komunikacije BiH(RAK) i primjenjuje se na prepaid korisnike. Važno je naglasiti da ovakvu vrstu naknade primjenjuju i drugi mobilni operateri u Bosni i Hercegovini, jer se ona odnosi na troškove korištenja radio-frekvencijskog spektra, održavanje i razvoj mobilne infrastrukture. Svi korisnici prepaid usluga kod drugih operatera, poput Eroneta, M:tela, Hallo i Novotela, također plaćaju naknadu od 1 KM svakih 30 dana. Ovo posebno naglašavam jer se u javnosti često stvara pogrešan utisak da samo BH Telecom, kao najveći operater, naplaćuje ovu naknadu, dok je u praksi riječ o standardnoj tržišnoj praksi koju primjenjuju svi mobilni operateri.