Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, nova hidžretska godina nastupa večeras, s akšam-namazom 15. juna 2026. godine, a 1. muharrem 1448. h.g. pada u utorak, 16. juna 2026. godine.
Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama i označava seobu Muhammeda, a. s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Dogodila se 622. godine po Isau, a. s. Hidžra se spominje na preko 30 mjesta u Kur’anu, a također i u velikom broju hadisa Božijega Poslanika, a.s.
Hidžra, seoba muslimana iz Mekke u Medinu, nije tek jedan u nizu važnih historijskih događaja. Hidžra je simbol zrelosti i samosvijesti muslimana. Hidžrom muslimani stječu znanje o važnosti iskrene namjere, svijest o nužnosti stalnog kretanja naprijed u ime Boga i podsjećanje o neminovnosti ulaganja truda kako bi sačuvali i dosegli dobra ovoga i budućega svijeta. Hidžra je organizirani bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da se protiv nepravde i obespravljenosti nije dovoljno boriti samo pomoću pobožnosti.
Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a. s. iz Mekke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila opterećena uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.
Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islamskih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Mekki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.
Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a. Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima 12 mjeseci s 29 ili 30 dana.
